Željko Đurović je rođen 12. decembra 1956. godine u Danilovgradu, gde je završio osnovno i srednje školovanje. Studije slikarstva, kao i postdiplomske studije završio je na FPU u Beogradu. Član je ULUSa i Ex-libris društva Beograd. Član je internacionalne grupe umetnika Figuration Critique i grupe Ange Exquis, Francuska.
Samostalne izložbe
1980. Danilovgrad, Dom kulture Danilovgrad – crteži
1983. Beograd, Grafički kolektiv – crteži
1984. Danilovgrad, Obrazovni centar – slike
1986. Beograd, Galerija Atrijum – crteži
1987. Zemun, Galerija Stara kapetanija – slike
1987. Titograd, Galerija Dom omladine – slike
1990. Sveti Stefan, Galerija Sveti Stefan – grafike
1990. Beograd, Galerija Grafički kolektiv – grafike
1992. Kragujevac, Mali likovni salon – grafike
1993. Beograd, Galerija 12+ - slike
1993. Beograd, Galerija Kulturni centar Beograd – slike
1996. Podgorica, Centar savremene umetnosti – slike
1996. Kotor, Galerija Stari grad – slike
1996. Kragujevac, Mali likovni salon – slike
1996. Sombor, Galerija Art – slike i crteži
1997. Fribourg (Švajcarska), zamak Gruyeres – slike i crteži
1998. Neuchatel (Švajcarska), Temple alemand – slike
1998. Fribourg (Švajcarska), Forum – slike
1999. Herceg Novi, Galerija Spinaker – slike
2000. Geneve (Švajcarska), Atelier Jose Roosevelt – slike
2001. Beograd, Galerija ULUSa – slike
2003. Tivat, Centar za kulturu – slike i crteži
2003. Danilovgrad, Centar za kulturu – slike i crteži
2004. Fribourg (Švajcarska), Galerie de la Cathedrale – slike
2004. Beograd, Galerija Progres – slike i crteži
2006. Beograd, Galerija Art Point – slike
2007. Fribourg, Atelie Contraste – crteži i grafike
Imao preko 300 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Aktivnosti
1991. učestvovao je na izložbi Susret savremenog evropskog slikarstva u organizaciji Galerije Ardeco iz Avinjona (Francuska)
1991. za Atelier Contraste iz Fribura (Švajcarska), pozivno radi grafiku za Prix Contraste de l' Estampe Originale
1994. učestvovao je, kao jedini jugoslovenski slikar, na Prvoj svetskoj izložbi fantastične umetnosti pod nazivom Du Fantastique au Visionnaire održanoj u Veneciji
1995. učestvovao je na međunarodnoj izložbi savremene umetnosti Budapest Art Expo u Budimpešti
1996. učestvovao je na izložbi Europart, Ženeva (Francuska)
1996. predstavljen je u Encyclopedia bibliographical of the Art Contemporaru Exlibris No 19, Artur Mario da Mota Miranda, Portugal
1998.Narodni muzej Beograd, Otvorena grafička radionica – autor demonstrira izradu grafičke ploče u tehnici mecotinte
1998. Grafički atelje Contraste iz Friburga (Švajcarska), naručuje i otkupljuje grafičku ploču u tehnici mecotinte i štampa je u tiražu 59+10 autorskih otisaka za kolekcionare
2001. učestvovao je na izložbi fantastične i vizionarske umetnosti ''Tra Sogno e Magia'', Comune di Piombino, Italija
2006.-2007. Salon Comparaison, Pariz, Grand Palais
2007. Po izboru americkih kriticara uvrscen u 14 umetnika iz Evrope za izlaganje na VISIONARY ART SHOW
Biografija radova o autoru u knjigama
Đoric, Dejan – Telo i duša slike – nezavisno izdanje Slobodana Mašića, Beograd, 1993.
E. Benezit, Dictionnare Critique et documentaire, Editions Grund, Paris, 1999.
Majher, Vesna – U Ateljeu- izdanje autora, 2001.
Etienne Chaton, Tra Sogno e Magia, lalli Editore Siena, Italia, 2001.
Dragoslav Bokan, Lepa Srbija, izdavac Veduta,Beograd, 2002.
Amidžić, Biljana – iz dnevnika Galerije 107 – izavač Fincom, Beograd, 2002.
Grupa autora – pogledi, vreme umetnosti, izadavač mr Ž. Ivanišević, Beograd, 2003.
Živković, Stanislav – Srpsko slikarstvo XX veka, izdavač Matica srpska, 2005.
Jon Beinart – Metamorphosis, Melburn, Australija, 2006.
Peric Ivan, Metafizicko Slikarstvo, Izdavac I. Peric, Beograd 2006.
Marcel Salome, Dreamscape II, Salbru Publish Holandija 2007.
Nagrade
1980. Nagrada ''A. Tomaševic'' za mozaik, FPU u Beogradu
1985. Nagrada za crteže na VII-oj izložbi Beograd 85
1986. Otkupna nagrada – Zemunski salon
1991. Prolećna nagrada Društva umetnika Zemun
1991. Specijalna nagrada Lions Club ''La Mole'' Torino za Ex-libris na međunarodnoj izložbi u Italiji
1992. Otkupna nagrada ''QUADRA'' – izložba male grafike Galerija ''Grafički kolektiv'' Beograd
1995. Nagrada ''Deveti Decembar'' - Danilovgrad
1998. Prva nagrada Bijenala likovnih i primenjenih umetnosti Srbije, Smederevo 98
1999. Specijana nagrada žirija fondacije ''MC Echer'', Holandija
2005. Prva nagrada za slikarstvo, 8. Međunarodni bijenale umetnosti minijatura, Gornji Milanovac
Radovi se nalaze u
• Narodni muzej Beograd, Kabinet grafike
• Internacionalni muzej za fantastičnu umetnost zamak Gruyeres, Švajcarska
• Internacionalni muzej Ex-librisa, Italija
kao i u mnogim privatnim zbirkama u zemlji i inostranstvu
TV emisije o autoru
• TV Politika, autor Jovana Jakić
• TV Stankom, Autor Maja Aleksić
• TV IN (Crna Gora), autor Marija Razić
O umetnosti Željka Djurovića pisali su autori:
Ratko Božović, Boris Jovanović Kastel, Dejan Đorić, Dragan Jovanović Danilov, Olga Perović, Sreto Bošnjak, Etienne Chatton, Benoit Junod, Ljiljana Ćinkul, Slobodan Novaković, Slobodan Slovinić, Veljko Radović, Slađana Ristić, Slobodan Đuričković Ćako, Vesna Todorović, Gordana Kelić, Mihailo Kandić, Zoran Markuš, Bratislav Ljubišić, Nicola Carlone, Tijana Jovanovic Češka.
Slikarski svet Željka Đjurovica, svet imaginarnog, nadrealnog i mitskog, istinski je moguće doživeti jedino zatvorenih očiju. Nepokolebljivi maštar inspiraciju traži, i pronalazi u Mediteranu, njegovoj nedokučivosti, tajanstvenosti i prostranstvu, ispunjavajući svoja platna fantastičnim stvorenjima, najrazličitijim simbolima, čudesnom svetlošću i specifičnom atmosferom.
U večitoj dilemi u umetnosti da li umetnik bira temu ili ona bira njega u primeru Željka Đurovića tema je odabrala njega. Mediteran je za Đurovića bio i ostao istinska ljubav. Beskrajna, suncem okupana vodena prostranstva, topli pesak i mirisi beskrajnog vezuju ga za najranija iskustva, za nešto iskonsko, za objekte njegovih želja i stremljenja. U toj fantastičnoj atmosferi nagovestaja emocija sećanja dominira ženska figura. Žena-majka, ratnica, putena vila, ali i žena izvor najintimnijih ljudskih nagona gospodari kompozicijom. Povučena u svet čula, nežna i prefinjena na samoj granici fizičkog opstajanja ona lebdi u vanvremenskom prostoru sna gde se prepliću mašta i stvarnost. Graciozna, ćilibarski prefinjena tela, koja miriše na polen i retke biljke, Đurovićeva žena je tajanstvena boginja čulnosti zaronjena u modričaste morske dubine nedokučivog.
Poetici nadrealnog slikarstva Željko Đurović pristupa promišljeno i ozbiljno. Dovoljno hrabar i istrajan u svojim nakanama, on stvara jedan novi svet, svet zasnovan na sopstvenom mitu.
Sublimirajući najrazličitije elemente slovensko-paganske mitologije, narodnog verovanja ali i naučno zasnovanih iskustava, njegove slike sadrže raznovrsne, za ovog umetnika karakteristične simbole dobra i zla, vode, vatre, vazduha i zemlje. U tajnovitom, podvodnom, od ljudskog oka, miljama udaljenog, duboko zašlom u sferu imaginacije, egzistira jedan bujan i posve osoben život. U svetu gde sve leluja, klija i cveta, motiv školjke kao personifikacija preobraženja ili ovnovskih rogova kao simbol moći koja potiče iz lave, ali i slavljenja života, prepliće se sa motivom jarca, tamnim bogom podzemlja. Pod morem fantastične flore i faune; lijana, puzavica, cvetova, polipa, riba i ptica, bivstvuje jedna nova priroda, priroda koja pruža izobilje ali ga i uzima.
Vrstan crtač, sa urođenim osećajem za sklad, stičući iskustva u različitim tehnikama i oblastima delovanja, Željko Đurović liniju koristi precizno i kontrolisano. Crtež smatra svojom oazom i utočištem, nečemu čemu se iznova vraća i otkriva. No, osnovnu karakteristiku na slikama Željka Đurovića predstavlja prepoznatljiv, izuzetan i intezivan kolorit. Specifičnim sistemom rada i tehnikom nanošenja boja na platno, slikar teži i uspeva da i posle dugo vremena održi svežinu i bogatstvo prirodnih bija i sačuva, za njegovo stvaralaštvo, tako karakterističan sukob zvučnih i prigušenih partija na slici. Razuđene hromatske skale su zasnovane na dramatičnim toplo-hladnim i svetlo-tamnim kontrastima. Na platnima se smenjuju plameno crvena i narandžasta sa zelenom i ljubičastom, naizgled nespojiva vatra i strast sa plavetnilom i spokojem morskih dubina. Snažno artikulisanog kolorita, oštrog tona naglašenih valerskih odnosa, veštinom starih majstora slikar pedantno na svoja platna nanosi gotovo sve boje sunčevog spektra. Problem svetla Đurović rešava na sebi svojstven način. U dubokim morskim prostranstvima, u mraku noćnog, mesečarskog i utvarnog sveta, predmeti na slikama isijavaju, zrače tajanstvenom svetlošću, bez spoljnog izvora svetlosti, doprinoseći još više atmosferi nestvarnog i nadrealnog.
Podjednako uspešno se izražavajući u malom, velikom i neuobićajeno velikom formatu Željko Đurović svaki put uspeva da bude nov i originalan, da svojom idejom i njenom realizacijom iznenadi i oduševi. Radeći u ateljeu svakodnevno, gde pred štafelajom sa kistom i bojama u rukama jedino pronalazi inspiraciju, slikar Željko Đurović uspeva da podrži i održi lepotu života i uz pomoć umetnosti nas povede svojom sunčanom stranom ulice.
Ana Šćepanović
Istoričar umetnosti
Specifično poetizovanje fantastičnih motiva
Đurovićevo stvaralaštvo eksplicitno pripada figuralnoj sferi, ili decidnije, krugu specifično poetizirane fantastike. Senzibilno uronjen u transcedentni svet čulnog i snenog Đurović, se kreće rubom snohvatice, ostvarujući konskventna dela, koja odišu čarobnom tajnovitošću, osobitom mentalnošću i nadnaravnom uznesenošću. U fundamentu njegovog likovnog prosedea, usidrena je žena u svoj svojoj punoći, potpunoj aurnoj tajanstvenosti, božanskoj supstancijalnosti i idealizovanoj putenoj gracioznosti. Očigledno kontemplativno nošen bajkovitim sadržajima Đurović je bogatom imaginativnom energijom uspostavio samosvojnu i prepoznatljivu fantastičnu supstratnost. U konglomeriranoj ambijetalnosti, zanosno su involvirani i upleteni pulsirajuće raznovrsni abiotiotičko-zamorfni egzemplari. Taj onirični rekvizitori, uz afrodizovane korpuse zanosnih nimfi, formiraju lijane, puzavice, cvetove, habitusne krošnje, školjke, ptice, a sve je veoma suspregnuto i specifično morfološki strukturirano. Njegovi čudesni prizori kao da su situirani u tajanstveno modričastim dubinama do kojih očaravajuća svetlost iz gornjeg rakursa prodire samo sporadično.
Đurović je umetnik čiji je stvaralački proces dugotrajan. On pažljivo i strpljivo gradi svoje eksplikate, pa stoga njegova slikarska produkcija nije zamašna. Kompoziciona rešenja su veoma promišljena, istražena i izbalansirana, i zasigurno počivaju na značajno i svestrano izgrađenim crtačkim iskustvima. Na istom eksplikatu susreće se uzastopno više sevencijalnih stanja, javljaju se ambijenti u ambijentu, prostori u prostoru ili prizori u prizoru. U tim čudesnim kolopletima, preovladavaju spiralne zavojnice, naglašeno zašiljene kljunaste forme, vretenasti i jajoliki oblici i mehurasto nabubrele opne. Sve pulsira bezgraničnim životom, violentnom strastvenošću, libidnim nabojem i iskonskom žudnjom za opstankom.
I koliko god bi se na prvi pogled moglo utvrditi da u Đurovićevim ostvarenjima, preovladava fabularna komponenta, taj privid supstancijalno je sublimiran u sadržajnu i jezgrovitu prizornost, koja pre svega počiva na osebujnoj kreativno-duhovnoj imaginaciji, besprekornom crtačkom umeću i asocijativnim morfološkim strukturama.
No izuzetno bitna komponenta svih Đurovićevih ostvarenja je bogata i veoma razuđena hromatska skala te dramski uspostavljeni valerski odnosi. Gotovo da bi se moglo govoriti o veštoj primeni koloritnih nijansi kompletnog sunčevog spekra. Đurović čestro primenjuje princip konta-žur, kako na kompletnom delu tako i arealno u konglomeriranom tkivu. Tom naizmeničnom smenom toplo-hladnih i tamno-svetlih partija on izuzetno pojačava opšti štimung i globalnu atmosferu svojih dela.
Đurovićeva ezoterična poteoza usmerena prema idealiziranoj heroini, zasigurno je pohranjena u kodnom senzibilitetu, a istovremeno i u eksplicitnom i veoma naglašenom artističkom stavu, te logičnoj egzekutivno-likovnoj vokabularnosti.
Slobodan Slovenić